30.000 praznih stanova

Cijena stana u Zagrebu ne pada iz više razloga, kaže Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu, prvi razlog su spekulativni investitori i banke. Špekulanti su navikli na veliki profit i žele ga opet ostvariti. Drugi je razlog drukčije prirode. Sagradili su stanove, ne spuštaju visoke cijene, stanovi su prazni, a investitori za njih ne plaćaju pričuvu, komunalnu naknadu i pristojbe, kaže Bežovan. Kao treći razlog, Bežovan navodi nepostojanje poreza na imovinu. To je dovelo i do toga da je u Zagrebu oko i 20.000 praznih stanova, kupljenih od mnogih građevinskih investitora kao vrsta štednje.

Autor/Izvor: Korana Sutlić/Globus/PressCut

Nema poreza za prvu nekretninu

Proglašen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina (“Narodne novine”, br. 22/11 od 18.02. 2011.). Po tom Zakonu porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu ili kuću čija je ukupna (zbrojena) površina svih građevina jednaka, veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz kriterija veličine.
Ako površina nekretnine prelazi zadane površine, porez na promet plaća se na razliku površine građevine. nekretninu kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje, ali uz uvjete:

1. da imaju hrvatsko državljanstvo
2. da građanin i članovi njegove uže obitelji prijave prebivalište i borave u mjestu i na adresi gdje se nekretnina nalazi
3. da površina nekretnine, ovisno o broju članova uže obitelji građanina, ne prelazi površinu za 1 osobu do 50 m2, za 2 osobe do 65 m2, za 3 osobe do 80 m2, za 4 osobe do 90 m2 za 5 osoba do 100 m2, za 6 osoba do 110 m2 i za 7 i više osoba do 120 m2 građevine4. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu stan.

Porez na promet, međutim, plaća se naknadno ako u roku od 3 godine od dana stjecanja:

1. građanin otuđi ili iznajmi nekretninu u cijelosti ili djelomično
2. građanin ili njegov bračni drug odjave prebivalište, ne borave ili prijave promjenu adrese stanovanja
3. Porezna uprava naknadno utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za porezno oslobođenje. Porez na promet nekretnina ne plaćaju ni građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu zemljište unutar građevinskog područja površine do 600 m2 na kojem će izgraditi kuću za rješavanje vlastitoga stambenog pitanja ako su kumulativno ispunjeni isti uvjeti kao kod kupnje stana ili kuće.

Autor/Izvor: NN/Burza/PressCut

Prodaja stanova: 1000 jeftinih sindikalnih stanova

Zagrebačka cesta, Središće, Špansko-Oranice, Ghetaldićeva i Oporovečka ulica te Lanište lokacije su na kojima će uskoro članovi osam sindikata moći kupiti stanove, po cijeni znatno ispod tržišne i uz kamatnu stopu danas barem 1,5 posto nižu nego što je prosječna. Riječ je o originalnom modelu stambenog zbristanjavanja, trenutačno najpovoljnijem na tržištu, ali o kojemu zasad javnost malo zna. Matica stanogradnja – trgovačko društvo grupe sindikata javnih i državnih službi, planira ponuditi godišnje oko 1000 stanova na različitim lokacijama u Zagrebu, ali i Rijeci, Splitu iZadru, do kojih isključivo članovi sindikata osnivača – njih oko 100 tisuća – mogu doći po cijeni nižoj od 1400 eura po kvadratu, uz kamatu i do 4,8 posto. Trenutno su u fazi predbilježbe za prvih 155 stanova u četiri zgrade na zagrebačkom Laništu. U ulici Jaruščici prodaju se manji stanovi s garažama, zajedničke površine od 39 kvadrata (najmanji), po cijeni od 43.000 eura, do 60-ak kvadrata po cijeni od 70.000 eura. Potražnja za tim stanovima u četiri zgrade je golema, saznajemo u sindikatima. U svega dva tjedna rezervirano ih je pedesetak, a prva useljenja očekuju se već za dva do tri mjeseca. Kupnja povoljnijih stanova u novogradnji vrijedi za članove pet velikih sindikata javnih i državnih službi – u znanosti i visokom obrazovanju, srednjem i osnovnom, sindikatima medicinskih sestara i policije, te za članove tri manja sindikata – socijalne skrbi, bibliotekara i pravosudne policije.
Sindikati u Švedskoj zarađuju od najma poslovnih prostora i stanova, ali to nije naša intencija. Ne želimo biti profitabilna, već samoodrživa organizacija. Zato je cilj Matice stanogradnje prodati članovima sindikata stan po proizvodnoj cijeni, uvećanoj za operativne troškove. Ne zanimaju nas stanovi po tržišnim cijenama”, kaže predsjednik uprave Matice stanogradnje d.o.o. Zoran Bašić.pro Uprava tvrtke je nižu kamatu uspjela dogovoriti za početak sa Zagrebačkom bankom i to za projekt na Laništu, vodeći se, naravno, logikom – rizik jednako kamata. U njihovu slučaju, banka ima smanjeni rizik, jer je riječ o pronađenim kupcima i relativno sigurnim platišama.”Kupci stanova u ovom su slučaju zaposlenici javnih i državnih službi koji nisu bogati, ali su relativno zaštićeni. Manje je vjerojatno da će medicinska sestra ili sveučilišni profesor ostati bez posla. Mi smo stabilna skupina i ima nas puno, a to je padobran ili sigurnosna mreža za banku i investitore”, objašnjava Bašić.
Matica još ne prodaje stanove, već one koje je preuzela od investitora. Bašić procjenjuje da godišnje mogu izbaciti oko 1000 stanova za svoje kupce, među kojima će se kroz neko vrijeme naći i onih zainteresiranih za elitnije nekretnine. Zasad se Matica stanogradnja želi članovima sindikata prodati stan po proizvodnoj cijeni, uvećanoj za operativne troškove. Ne zanimaju nas stanovi po tržišnim cijenama, kaže predsjednik uprave te tvrtke Zoran Bašić većinom nude jednosobni i dvosobni stanovi.”Vjerujem da ovime postajemo ozbiljan faktor na tržištu na kojem je trenutačno oko 20 tisuća neprodanih stanova. Njihova je cijena, međutim, mahom tržišna, a naša nije. Pritom ne tražimo niti Vladinu, niti ičiju pomoć”, ističe Bašić.
Nakon Laništa, sljedeći bi u prodaju trebali krenuti stanovi u Zagrebačkoj cesti, njih oko stotinu u prvoj od tri zgrade. U Središću je u planu veliki projekt s oko 350, a u Španskom-Oranicama manji s oko 70 stanova. U Ghetaldićevoj će biti useljivo također stotinjak stanova u prvoj fazi, a u Oporovečkoj njih oko 70. Poanta je da svaki kvadrat novogradnje mora biti jeftiniji od 1400 eura.”To je velika stvar za učitelje i interes je golem. Ljudi nam se javljaju svakodnevno, zbog čega smo morali organizirati grupne posjete po danima”, kaže predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić. Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja nije želio komentirati projekt. “Volim biti oprezan. Nastojimo raditi ozbiljno na tom projektu, ali volim stvari komentirati kad su gotove. Ne volim biti ushićen dok ne vidim rezultat”, naglašava Ribić.
Zagrebački holding i Hypo Alpe-Adria banka sklopili su u četvrtak ugovor o povoljnijem kreditiranju kupnje stanova u sesvetskome naselju Novom Jelkovcu, uz jamstveni fond Holdinga. Njime se korisniku kredita koji u rijeku otplate ostane bez redovitih mjesečnih primanja, zbog ot-kaza ili zato što ne prima plaću, omogućuje mirovanje plaćanja anuiteta na rok do 18 mjeseci. Za prodaju je ostalo još oko 600 stanova, a najdulji rok otplate kredita je 30 godina. Cijena četvornog metra, ovisno o veličini nekretnine, u rasponu je od 1149 do 1295 eura.
Autor/Izvor: Mirela Lilek/Vjesnik/PressCut

Cijene stanova u novogradnji padaju

Bar jednu praznu novosagrađenu stambenu zagradu moguće je pronaći u svakoj osječkoj četvrti. Unatoč sve nižoj cijeni kvadrata, prodati novogradnju za investitore je postala nemoguća misija. Kako objašnjavaju iz agencija za trgovanje nekretninama razlog za ovakvu situacija isključivo je financijska kriza koje je, uz slabiju dostupnost kreditiranja, donijela i krajnji oprez građana kada je riječ o ulaganjima.

Iako je mnogo praznih stanova u Osijeku u novogradnji, ne može se reći da ih ima viška. Naime, dovoljno je ljudi kojima trebaju stanovi i koji bi ih kupili da mogu, ali ih u toj namjeri sprječava financijska situacija, odnosno nemogućnost da dobiju kredit. S druge stane, pojavio se još jedan problem, i to vezan uz onu skupinu ljudi koji imaju novca za kupnju nekretnina. To je nepovjerenje u investitore koje je često opravdano. Sada brojnim ulagačima dolaze na naplatu stare pogreške, odnosno loše izvedeni projekti u prošlosti.

Ljudi su zbog krize oprezni s novcem i ne vjeruju slijepo u ono što im se kaže. Nakon što pogledaju stanove za čiju su kupnju zainteresirani, odlaze u već useljene zgrade istog investitora i raspituju se kod tamošnjih stanara o kvaliteti stanova. Ako čuju kakve zamjerke, a obično ih čuju, od kupnje odustaju, kaže Olga Karnoš, vlasnica agencije Olga nekretnine. Zbog svega navedenog cijena stanova u novogradnji u konstantnom je padu. Trenutno u prosjeku iznosi 1.100 eura za kvadrat.

Vjerujem da će cijene stanova još padati. No, ne drastično. Trebale bi se stabilizirati na 1.000 eura po četvornom metru. Time bi se ujedno i konačno došlo do stvarne tržišne cijene stanova koja je u godinama prije krize bile prenapuhana, objašnjava Karnoš. Stručnjaci ističu kako ne postoji mogućnost da se cijene kvadrata prosječnih stanova u novogradnji ikada vrate na, primjerice, 1.400 eura koliko ih se cijenilo u 2007. godini. Stoga, oni koji trenutno kupe stanove po cijeni od 1.000 ili 1.100 eura, nemaju gotovo nikakve šanse da ih u budućnosti prodaju za više nego što ih platili.

Autor/Izvor: Ivana Kukić Solar/Glas Slavonije/PressCut

 

Tehnika gradi POS-ove stanove za 14,5 milijuna kuna

Građevinska kompanija Tehnika izvijestila je u srijedu na Zagrebačkoj burzi o sklapanju ugovora o gradnji zgrade sa stanovima po Programu poticane stanogradnje (POS) u koprivničkoj stambenoj zoni Lenišče-istok. Vrijednost ugovora iznosi 7,08 milijuna kuna, a u utorak je postavljen temeljni kamen čime je na svečan način obilježen početak gradnje zgrade s 28 stanova, stoji u izvješću tvrtke na ZSE-u.

Specifičnost tog projekta je da će zgrada biti sagrađena po principu niskoenergetske kuće. Iz Tehnike ističu da su isti dan s Agencijom za društveno poticanu stanogradnju Koprivnice potpisali i novi generalni ugovor o izradi projektne dokumentacije i gradnji zgrade sa stanovima u vrijednosti od 7,46 milijuna kuna.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut

 

Stanovi Zagreb
Velik izbor stanova u Zagrebu
 Svi zagrebački kvartovi
novogradnja, najam, prodaja
www.stanovizagreb.com

 

Cijene nekretnina u Hrvatskoj pale 5,1 posto

Prema najnovijem izvještaju Centra nekretnina, tražene se cijene nekretnina u Zagrebu ovaj mjesec u odnosu na listopad nisu bitno mijenjale, odnosno rasle su 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini pale 3,4 posto. Gledajući cijelu Hrvatsku, prosječna tražena cijena nekretnine na godišnjoj je razini niža 5,1 posto, a u odnosu na prošli mjesec ne bilježi veće promjene. I dok podaci Centra nekretnina upućuju na 0,1 postotni rast prosječne cijene stana u Zagrebu (sa 1814 eura po četvornom metru zabilježenih u listopadu na 1817 eura u studenome), portal Crozilla piše da je prosječna oglašavana cijena stana u glavnom gradu Hrvatske na mjesečnoj bazi pala 0,5 posto, na 1824 eura.

U odnosu na prethodni mjesec prosječna je oglašavana cijena u studenome porasla samo na Jadranu – u Puli i u Zadru. Pula bilježi lagani porast od samo 0,4 posto pa su u studenome cijene stanova iznosile 1434 eura po četvornom metru. Zadar je u studenome zabilježio porast cijena od oko neznatnih 0,1 posto, a cijena je kvadrata porasla za 2 eura u odnosu na listopad i sada iznosi 1575 eura, pokazuju podaci s Crozille. Najveći pad cijena kvadrata  u studenome bilježe stanovi u Rijeci. Pad od 3 posto Rijeci je donio cijene od 1638 eura po četvornom metru.

Na vrhu ljestvice cijena stanova drže se Split i Dubrovnik. U studenome je zabilježen pad cijena od 0,5 posto u Splitu i 0,4 posto u Dubrovniku. Cijena kvadrata stana u Splitu je 2077 eura, a u Dubrovniku čak 3329 eura. Osijek se izdvaja kao veliki grad s niskim cijenama stanova. Prodaja stanova u tom gradu i dalje ide na ruku kupcima s cijenama kvadrata manjim od 1000 eura, točnije 959 eura. Studeni je, prema podacima portala Crozilla.com, Osijeku donio pad cijena nekretnina od 0,3 posto.

Izvor/autor: Business.hr/PressCut

 

Gradski kvadrati donose više troškova nego zarade

U Rijeci djeluje više od 30 tvrtki koje u svom opisu poslovanja imaju i djelatnost upravljanja stambenim i poslovnim zgradama, no proteklih 12 godina sve je građevine u stopostotnom ili djelomičnom vlasništvu Grada Rijeke pod svojom upravom držao Rumat. To mu je omogućeno još davne 1997. godine, kada mu je ovaj posao dodijeljen na neodređen vremenski rok, a treba podsjetiti da se radi o upravljanju nad čak 173.000 “kvadrata”, što je Rumatu godinama donosilo pozamašan prihod, ali i široki poligon za dodatnu zaradu u vidu ponuda za razne popravke od strane svojih partnerskih građevinskih i obrtničkih tvrtki.  No, kako je već najavljeno s kolegija gradonačelnika, to će se uskoro promijeniti, a upravljanje gradskih nekretnina stavlja se na novi javni natječaj, čiji će “pobjednik” sklopiti ugovor na četiri godine.

U razgovoru s nekolicinom većih upravitelja u Rijeci, doznajemo kako je ova vijest prije svega dočekana s velikim odobravanjem, iako su se uglavnom suzdržavali od komentara. Jedino je direktor Rijeka stana Tomislav Štimac kazao: “Hvala bogu, već je bilo i vrijeme”, a direktor tvrtke Ri-19 Zlatko Košćina je zagonetno zaključio kako se očito – od kada Rumat ima novu upravu – nešto u odnosu Grada i Rumata promijenilo. Zanimalo nas je tko će se od njih javiti na najavljeni natječaj, no svi su redom taj odgovor iznosili s oprezom. Na to pitanje ću moći odgovoriti tek kada vidim uvjete natječaja, jer se iskreno nadam da jedini kriteriji neće biti samo ona dva koja su iznesena u novinskom izvještaju s kolegija gradonačelnika.

Naime, ne bi bilo dobro da upravitelja određuje jedino najpovoljnija cijena naknade za rad po metru kvadratnom i cijena osiguranja po metru kvadratnom, jer to ne mogu biti je-dine referentne točke za takav posao, komentira Košćina. Istu je ocjenu imao i Štimac, koji je dodao kako bi u natječajnim uvjetima svakako trebalo uvrstiti i nekakav vid “provjere” poslovanja natjecatelja, odnosno njihov bonitet, ali i kadrovsku ekipiranost za takav posao.

Tehnička ograničenja

Ono što ja ovdje zasad vidim kao jedan limitirajući faktor čisto tehničke prirode, najava je pročelnice Irene Miličević o tome da prikupljanje sredstava pričuve za nekretnine iz ove nabave organizira putem sustava objedinjene naplate troškova stanovanja. Kada smo mi ostali upravitelji prije deset i više godina tražili da nam naplata pričuve ide preko Ri stana, to nam je bilo odbijeno, pa smo si dali izraditi i platili smo u međuvremenu neke vlastite računalne sustave za naplatu. Jedini koji ima sustav kompatibilan s Ri stanom je Rumat, a mi ostali bi u slučaju osvajanja natječaja trebali vjerojatno uložiti nemale novce u taj novi tehnički sustav.

Povećanje broja kvadarata pod upravom vjerojatno bi dodatno iziskivalo i zapošljavanje novih djelatnika, razmišlja Štimac. On čak ne vidi ni neku veliku zaradu od naknade za upravljanje nad 100.000 gradskih i 73.000 većinsko-gradskih “kvadrata”, jer kada se od uplaćene pričuve izdvoji dio koji pripada upravitelju (a to je od 0,36 do 0,28 kuna po četvornom metru), kada se državi plati porez i ostalo, računica, kaže, i nije tako primamljiva. Direktorica Dubravka Danes iz tvrtke STM “3. maj” najavljuje mogućnost javljanja na natječaj, ali također ističe kako će se o tome odlučiti kada budu precizirani natječajni uvjeti

Izvor/autor: Novi list/PressCut

Smanjiti poreze i ubrzati proceduru

Hrvatska bi trebala porezno relaksirati područje ulaganja u nekretnine i ubrzati administrativne procedure kako bi bila atraktivnija ulagačima, istaknuto je na konferenciji o tržištu nekretnina “Buying Signals” održanoj u četvrtak u organizaciji CEE Insight Foruma i Financial Timesa.

“Dvije stvari osobito preporučujem hrvatskoj vladi želi li Hrvatsku učiniti atraktivnijom za ulaganja u nekretnine – porezno poticanje projekata i ubrzanje administrativnih procedura”, rekao je predsjednik nadzornog odbora velike developerske tvrtke GTC Eli Alroy. Alroy smatra da je porezno opterećenje u Hrvatskoj preveliko te da developeri imaju obveze koje ne postoje u konkurentskim zemljama, kao što su davanja za vodno gospodarstvo i komunalna naknada stanovi.

Problematična je i brzina izdavanja dozvola za koje nerijetko treba više od godinu dana, što je, po njegovoj ocjeni, presporo. Alroy kaže da su prošli dani kad se trgovački centar mogao sagraditi u regiji gdje god se htjelo i kad su poduzetnici mogli računati na dovoljno brzo razdoblje povrata investicija. “Vrlo je malo dizalica na gradilištima, kriza je učinila svoje”, napominje čelni čovjek GTC-a, no dodaje da je pravo vrijeme za pripremu novih projekata. Tako je, kaže, GTC trenutačno koncentriran na ishođenje dozvola za gradnju u zemljama regije, što bi mu trebalo dati prednost pred konkurencijom kada kriza prođe.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač rekao je da očekuje razdoblje optimizma, ulaganja i novih poslovnih poduhvata. Ostvarivanje programa gospodarskog oporavka, akcijskog plana Vlade za pomoć investitorima i objava kataloga investicijskih projekata po njemu su pretpostavke za zamah gospodarskih aktivnosti i izlazak iz krize.

Direktorica sektora Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za nekretnine i turizam Sylvia Gansser Potts naglasila je da je jugoistočna Europa jedna od najvažnijih regija za EBRD, u koju je ta banka lani investirala 8 milijardi eura, a u nekretnine 1,9 milijardi eura, i to najviše u Rumunjsku, Hrvatsku i Rusiju, pri čemu se najveći dio EBRD-ovih ulaganja u nekretnine odnosi na maloprodaju i turizam. EBRD smatra da regija polako, ali sigurno izlazi iz recesije te očekuje nultu stopu rasta u 2011. “Srednjoročna prognoza za regiju bolja je nego za zapadnu Europu i to je razlog za optimizam”, kaže Sylvia Gansser Potts.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut

Velik izbor stanova: prodaja stanova i iznajmljivanje stanova u svim zagrebačkim kvartovima.

Hrvatima su stanovi skupi kao Britancima i Španjolcima

Do kraja ove godine Hrvatska bi trebala dobiti svoje prvo istraživanje o stambenim prilikama građana i njihovim stambenim potrebama, na temelju kojeg će biti izrađena Nacionalna stambena strategija. Centar za razvoj neprofitnih organizacija u suradnji s nekoliko ministarstava, naime, kraju privodi detaljnu anketu na uzorku od dvije tisuće građana cijele Hrvatske, koja bi trebala pokazati u kakvim stanovima i kućama građani uistinu žive, koliko su ih platili ili ih kreditom otplaćuju…

Istraživanjem koje vodi dr.sc. Gojko Bežovan sa Studija za socijalni rad u Zagrebu, žele se prikupiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije. Hrvatska takvu strategiju do sada nije imala, kao ni istraživanje o stanovanju, koje se u razvijenim europskim zemljama provodi svake četiri godine. Je li loše ako u stanu sa zaštićenom najamninom od 2,36 kuna po četvornom metru obitava kućanstvo s visokim primanjima? Je li loše ako najmoprimac državnog ili gradskog stana iznajmljuje taj stan nekom drugome?

Neka su od pitanja koja ovih dana anketari postavljaju građanima u sklopu terenskog istraživanja. Da ni ne spominjemo kako Grad već petu godinu ne može napraviti 500 metara Branimirove ulice, kao ni dugo očekivanu Šarengradsku. Ne uspijeva ni dovesti vodu u sva kućanstva, spriječiti da mu 42 posto vode iscuri iz starih cijevi, a ni plin ni kanalizaciju još nisu sprovedeni svim stanovnicima metropoli. Ali, bez obzira na to, ambiciozne vizije i studije bile su glavno obilježje velikog optimizma od 2005. do 2008. godine, a onda ih se, od dolaska ekonomske i političke krize u Zagrebu, prestalo i spominjati.

Od svih vizija tih je godina zaduženjem Zagrebačkog holdinga napravljeno naselje u Sopnici s 2700 stanova koji se jedva prodaju, 15 škola i vrtića, nova zgrada Hitne pomoći te je obnovljen vozni park s novima autobusima i tramvajima. Predizborna kreativnost. No, u međuvremenu, čak i u tim dobrim godinama, Zagreb nije napravio gotovo ništa na konkretnoj pripremi projekata koji su, kao i Fabijanićev Integrirani grad, predstavljani kao strateški, razvojni i neophodni.

Dan-danas nisu istaknuti oni prioritetni, zemljišta nisu otkupljena, nisu provedene javne rasprave, a nije se ni apliciralo za sredstva iz pretpristupnih fondova EU ili započelo ozbiljnije pregovore s privatnim partnerima. No, kako se približava predizbomo razdoblje, uvijek se od nekud iskopaju stotine tisuće kuna za produciranje novih vizija. Upravo zato podsjećamo na ovih 15 nerealiziranih. Najnoviji vizionarski projekt u Zagrebu djelo je arhitekta Nenada Fabijanića, a predviđa uređenje Trga Franje Tuđmana i dvorane Doma sportova.

Izvor/autor: Glas Slavonije/PressCut

 

Periferija:cijene stanova i dalje padaju

Podaci portala CentarNekretnina.net ukazuju da su tražene cijene (one javno objavljene) na najznačajnijem tržištu u Zagrebu posljednjih godinu dana pale za više od šest posto. One su u kolovozu pale za 1,6 posto u odnosu na mjesec ranije. Treba imati na umu da kupac i dalje u četiri oka može dogovoriti još nižu cijenu, pogotovo ako nekretninu plaća gotovinom.

Voditelj CentarNekretnina.net Domenico Devescovi kaže da su nekretnine u pojedinim zagrebačkim naseljima niže za 20 do 30 posto u odnosu na one iz 2008. Tako su se te godine kvadrati na Laništu, u Španskom, Dubravi, Sesvetama i dijelovima Trešnjevke prodavali po cijeni između 1600 i 2000 eura po četvornome metru, a danas im je cijena pala na razinu između 1200 i 1600 eura. Cijene bliže gradskom središtu pale su za samo 5 do 15 posto. U tim se kvartovima i više trguje stanovima i lakše ih je prodati.

Devescovi zaključuje da je logično da su cijene stanova pale na mjestima gdje ih je više sagrađeno, kao što je to slučaj sa Sesvetama, Klarom i Dubravom, kao i tamo gdje su naselja gusto sagrađena, primjerice na Laništu, Španskom i nekim dijelovima podsljemenske zone. Pad cijena tih stanova bitno utječe na prosječne cijene u Zagrebu, no njihovo pojeftinjenje za sobom nije povuklo pad cijena nekretnina na dobrim lokacijama. Smatra da takvim nekretnine cijene više neće padati.

Prema podacima portala, prosječna tražena cijena za stan u Zagrebu u rujnu bila je 1818 eura po četvornome metru. Najskuplji stanovi su na Medveščaku, gdje je prosječna cijena kvadrata oko 2542 eura, što je čak 40 posto više od prosjeka u gradu. Skuplji su stanovi u centru (2371 euro po kvadratu) te na području Maksimira, podsljemenskoj zoni, u Trnju, Crnomercu i Trešnjevci. Najjeftiniji su stanovi u Sesvetama gdje se prosječan stan prodaje za 1306 eura po kvadratu.

Kvadrati kuća osjetno su jeftiniji od kvadrata stanova, i to za 36 posto. U rujnu je prosječan kvadrat koštao 1157 eura, što je također za 3,1 posto jeftinije od prethodnog mjeseca, dok su na godišnjoj razini kvadrati kuća pojeftinili za više od 11 posto. I na Jadranu cijene padaju, pa su one niže za 4,1 posto u odnosu na 2009.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut