Prodaja stanova: 1000 jeftinih sindikalnih stanova

Zagrebačka cesta, Središće, Špansko-Oranice, Ghetaldićeva i Oporovečka ulica te Lanište lokacije su na kojima će uskoro članovi osam sindikata moći kupiti stanove, po cijeni znatno ispod tržišne i uz kamatnu stopu danas barem 1,5 posto nižu nego što je prosječna. Riječ je o originalnom modelu stambenog zbristanjavanja, trenutačno najpovoljnijem na tržištu, ali o kojemu zasad javnost malo zna. Matica stanogradnja – trgovačko društvo grupe sindikata javnih i državnih službi, planira ponuditi godišnje oko 1000 stanova na različitim lokacijama u Zagrebu, ali i Rijeci, Splitu iZadru, do kojih isključivo članovi sindikata osnivača – njih oko 100 tisuća – mogu doći po cijeni nižoj od 1400 eura po kvadratu, uz kamatu i do 4,8 posto. Trenutno su u fazi predbilježbe za prvih 155 stanova u četiri zgrade na zagrebačkom Laništu. U ulici Jaruščici prodaju se manji stanovi s garažama, zajedničke površine od 39 kvadrata (najmanji), po cijeni od 43.000 eura, do 60-ak kvadrata po cijeni od 70.000 eura. Potražnja za tim stanovima u četiri zgrade je golema, saznajemo u sindikatima. U svega dva tjedna rezervirano ih je pedesetak, a prva useljenja očekuju se već za dva do tri mjeseca. Kupnja povoljnijih stanova u novogradnji vrijedi za članove pet velikih sindikata javnih i državnih službi – u znanosti i visokom obrazovanju, srednjem i osnovnom, sindikatima medicinskih sestara i policije, te za članove tri manja sindikata – socijalne skrbi, bibliotekara i pravosudne policije.
Sindikati u Švedskoj zarađuju od najma poslovnih prostora i stanova, ali to nije naša intencija. Ne želimo biti profitabilna, već samoodrživa organizacija. Zato je cilj Matice stanogradnje prodati članovima sindikata stan po proizvodnoj cijeni, uvećanoj za operativne troškove. Ne zanimaju nas stanovi po tržišnim cijenama”, kaže predsjednik uprave Matice stanogradnje d.o.o. Zoran Bašić.pro Uprava tvrtke je nižu kamatu uspjela dogovoriti za početak sa Zagrebačkom bankom i to za projekt na Laništu, vodeći se, naravno, logikom – rizik jednako kamata. U njihovu slučaju, banka ima smanjeni rizik, jer je riječ o pronađenim kupcima i relativno sigurnim platišama.”Kupci stanova u ovom su slučaju zaposlenici javnih i državnih službi koji nisu bogati, ali su relativno zaštićeni. Manje je vjerojatno da će medicinska sestra ili sveučilišni profesor ostati bez posla. Mi smo stabilna skupina i ima nas puno, a to je padobran ili sigurnosna mreža za banku i investitore”, objašnjava Bašić.
Matica još ne prodaje stanove, već one koje je preuzela od investitora. Bašić procjenjuje da godišnje mogu izbaciti oko 1000 stanova za svoje kupce, među kojima će se kroz neko vrijeme naći i onih zainteresiranih za elitnije nekretnine. Zasad se Matica stanogradnja želi članovima sindikata prodati stan po proizvodnoj cijeni, uvećanoj za operativne troškove. Ne zanimaju nas stanovi po tržišnim cijenama, kaže predsjednik uprave te tvrtke Zoran Bašić većinom nude jednosobni i dvosobni stanovi.”Vjerujem da ovime postajemo ozbiljan faktor na tržištu na kojem je trenutačno oko 20 tisuća neprodanih stanova. Njihova je cijena, međutim, mahom tržišna, a naša nije. Pritom ne tražimo niti Vladinu, niti ičiju pomoć”, ističe Bašić.
Nakon Laništa, sljedeći bi u prodaju trebali krenuti stanovi u Zagrebačkoj cesti, njih oko stotinu u prvoj od tri zgrade. U Središću je u planu veliki projekt s oko 350, a u Španskom-Oranicama manji s oko 70 stanova. U Ghetaldićevoj će biti useljivo također stotinjak stanova u prvoj fazi, a u Oporovečkoj njih oko 70. Poanta je da svaki kvadrat novogradnje mora biti jeftiniji od 1400 eura.”To je velika stvar za učitelje i interes je golem. Ljudi nam se javljaju svakodnevno, zbog čega smo morali organizirati grupne posjete po danima”, kaže predsjednik Sindikata hrvatskih učitelja Zvonimir Laktašić. Vilim Ribić iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja nije želio komentirati projekt. “Volim biti oprezan. Nastojimo raditi ozbiljno na tom projektu, ali volim stvari komentirati kad su gotove. Ne volim biti ushićen dok ne vidim rezultat”, naglašava Ribić.
Zagrebački holding i Hypo Alpe-Adria banka sklopili su u četvrtak ugovor o povoljnijem kreditiranju kupnje stanova u sesvetskome naselju Novom Jelkovcu, uz jamstveni fond Holdinga. Njime se korisniku kredita koji u rijeku otplate ostane bez redovitih mjesečnih primanja, zbog ot-kaza ili zato što ne prima plaću, omogućuje mirovanje plaćanja anuiteta na rok do 18 mjeseci. Za prodaju je ostalo još oko 600 stanova, a najdulji rok otplate kredita je 30 godina. Cijena četvornog metra, ovisno o veličini nekretnine, u rasponu je od 1149 do 1295 eura.
Autor/Izvor: Mirela Lilek/Vjesnik/PressCut

Cijene stanova u novogradnji padaju

Bar jednu praznu novosagrađenu stambenu zagradu moguće je pronaći u svakoj osječkoj četvrti. Unatoč sve nižoj cijeni kvadrata, prodati novogradnju za investitore je postala nemoguća misija. Kako objašnjavaju iz agencija za trgovanje nekretninama razlog za ovakvu situacija isključivo je financijska kriza koje je, uz slabiju dostupnost kreditiranja, donijela i krajnji oprez građana kada je riječ o ulaganjima.

Iako je mnogo praznih stanova u Osijeku u novogradnji, ne može se reći da ih ima viška. Naime, dovoljno je ljudi kojima trebaju stanovi i koji bi ih kupili da mogu, ali ih u toj namjeri sprječava financijska situacija, odnosno nemogućnost da dobiju kredit. S druge stane, pojavio se još jedan problem, i to vezan uz onu skupinu ljudi koji imaju novca za kupnju nekretnina. To je nepovjerenje u investitore koje je često opravdano. Sada brojnim ulagačima dolaze na naplatu stare pogreške, odnosno loše izvedeni projekti u prošlosti.

Ljudi su zbog krize oprezni s novcem i ne vjeruju slijepo u ono što im se kaže. Nakon što pogledaju stanove za čiju su kupnju zainteresirani, odlaze u već useljene zgrade istog investitora i raspituju se kod tamošnjih stanara o kvaliteti stanova. Ako čuju kakve zamjerke, a obično ih čuju, od kupnje odustaju, kaže Olga Karnoš, vlasnica agencije Olga nekretnine. Zbog svega navedenog cijena stanova u novogradnji u konstantnom je padu. Trenutno u prosjeku iznosi 1.100 eura za kvadrat.

Vjerujem da će cijene stanova još padati. No, ne drastično. Trebale bi se stabilizirati na 1.000 eura po četvornom metru. Time bi se ujedno i konačno došlo do stvarne tržišne cijene stanova koja je u godinama prije krize bile prenapuhana, objašnjava Karnoš. Stručnjaci ističu kako ne postoji mogućnost da se cijene kvadrata prosječnih stanova u novogradnji ikada vrate na, primjerice, 1.400 eura koliko ih se cijenilo u 2007. godini. Stoga, oni koji trenutno kupe stanove po cijeni od 1.000 ili 1.100 eura, nemaju gotovo nikakve šanse da ih u budućnosti prodaju za više nego što ih platili.

Autor/Izvor: Ivana Kukić Solar/Glas Slavonije/PressCut

 

Cijene nekretnina u Hrvatskoj pale 5,1 posto

Prema najnovijem izvještaju Centra nekretnina, tražene se cijene nekretnina u Zagrebu ovaj mjesec u odnosu na listopad nisu bitno mijenjale, odnosno rasle su 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini pale 3,4 posto. Gledajući cijelu Hrvatsku, prosječna tražena cijena nekretnine na godišnjoj je razini niža 5,1 posto, a u odnosu na prošli mjesec ne bilježi veće promjene. I dok podaci Centra nekretnina upućuju na 0,1 postotni rast prosječne cijene stana u Zagrebu (sa 1814 eura po četvornom metru zabilježenih u listopadu na 1817 eura u studenome), portal Crozilla piše da je prosječna oglašavana cijena stana u glavnom gradu Hrvatske na mjesečnoj bazi pala 0,5 posto, na 1824 eura.

U odnosu na prethodni mjesec prosječna je oglašavana cijena u studenome porasla samo na Jadranu – u Puli i u Zadru. Pula bilježi lagani porast od samo 0,4 posto pa su u studenome cijene stanova iznosile 1434 eura po četvornom metru. Zadar je u studenome zabilježio porast cijena od oko neznatnih 0,1 posto, a cijena je kvadrata porasla za 2 eura u odnosu na listopad i sada iznosi 1575 eura, pokazuju podaci s Crozille. Najveći pad cijena kvadrata  u studenome bilježe stanovi u Rijeci. Pad od 3 posto Rijeci je donio cijene od 1638 eura po četvornom metru.

Na vrhu ljestvice cijena stanova drže se Split i Dubrovnik. U studenome je zabilježen pad cijena od 0,5 posto u Splitu i 0,4 posto u Dubrovniku. Cijena kvadrata stana u Splitu je 2077 eura, a u Dubrovniku čak 3329 eura. Osijek se izdvaja kao veliki grad s niskim cijenama stanova. Prodaja stanova u tom gradu i dalje ide na ruku kupcima s cijenama kvadrata manjim od 1000 eura, točnije 959 eura. Studeni je, prema podacima portala Crozilla.com, Osijeku donio pad cijena nekretnina od 0,3 posto.

Izvor/autor: Business.hr/PressCut

 

Kvadrat zemljišta u Istri u prosjeku košta 85 eura

Cijene građevinskih zemljišta prošlog su mjeseca imale tendenciju pada, a u odnosu na rujan u prosjeku su pale za 10 posto. Prema podacima portala specijaliziranog za nekretnine Crozilla, najskuplje građevinsko zemljište nalazi se na području Grada Zagreba gdje kvadratni metar u prosjeku košta 215 eura. Najveći pad cijena na mjesečnoj razini bilježi Splitsko-dalmatinska županija gdje su cijene u odnosu na rujan niže za sedam posto te su prošlog mjeseca u prosjeku iznosile 184 eura po kvadratnom metru.

Kvadrat građevinskog zemljišta na području Istre u prosjeku košta 85 eura, a po riječima Ivane Beljan s portala Crozilla, cijene u unutrašnjosti su daleko niže od onih u blizini obale. Znatno skuplja građevinska zemljišta nalaze se na području Primorsko-goranske županije gdje kvadratni metar u prosjeku košta 114 eura, dok kvadrat na području Zadarske županije stoji 133 eura.

Na godišnjoj razini najveći pad cijena bilježe zemljišta na području Zagrebačke županije, dok porast cijena prošlog mjeseca u odnosu na rujan bilježi jedino Zadarska županija. Prema podacima portala Crozilla, domaći su posjetitelji u listopadu najviše tražili zemljišta na području Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, a stranci najviše interesa pokazuju za lokacije u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji te na području Grada Zagreba. Među zainteresiranim stranim državljanima u listopadu je najviše bilo Nijemaca, Švicaraca, Mađara, Austrijanaca i državljana BiH.

Da su Nijemci i državljani BiH zainteresirani za naše nekretnine, nije nikakva novost, no zanimljivo je da su u prvih deset zemalja čiji su posjetitelji najzainteresiraniji za zemljišta u Hrvatskoj, upravo Amerika i Japan čijih je državljana znatno više nego, primjerice, potencijalnih kupaca iz susjedne Srbije, rekla je Beljan, dodajući da je broj zainteresiranih Amerikanaca za građevinska zemljišta u listopadu pretekao čak i broj Slovenaca. Po njenim riječima, Amerikanci su najviše tražili zemljišta na području Grada Zagreba te Zagrebačke i Šibensko-kninske županije, dok Japanci najveći interes pokazuju za kupnju na području Splitsko-dalmatinske županije dok je Istra najinteresantnija Nijemcima i Mađarima.

Na istarskom području trenutno su u ponudi brojna zemljišta kojima cijena varira s obzirom na lokaciju te imaju li riješenu komunalnu infrastrukturu i već pribavljene dozvole. Pronalazimo oglas na području Ližnjana gdje se građevinsko zemljište za stambenu namjenu ukupne površine od 1.367 kvadratnih metara prodaje po cijeni od približno 190 tisuća eura nekretnine Istra.

Na području Motovuna po cijeni od 255 tisuća eura prodaje se zemljište ukupne površine 17 tisuća kvadrata, dok, primjerice, zemljište u Općini Zabrežani kod Pazina, čija površina iznosi 2.500 kvadrata, košta 150 tisuća eura. Razlike u cijeni su očite i na primjeru zemljišta na području Juršića, gdje se za površinu od 2.080 kvadratnih metara traži 50 tisuća eura, dok primjerice građevinsko zemljište na području Ližnjana ukupne površine 459 kvadrata stoji približno 93 tisuće eura.

Izvor/autor: Glas Istre/PressCut

Kupnja stana: Teže do stana u Zagrebu nego u Dublinu ili Beču

Do kraja ove godine Hrvatska bi trebala dobiti svoje prvo istraživanje o stambenim prilikama građana i njihovim stambenim potrebama, na temelju kojeg će biti izrađena, prva dosad, Nacionalna stambena strategija.

 

Centar za razvoj neprofitnih organizacija u suradnji s nekoliko ministarstava, naime, kraju privodi detaljnu anketu na uzorku od dvije tisuće građana cijele Hrvatske, koja bi trebala pokazati u kakvim stanovima i kućama građani uistinu žive, koliko su ih platili ili ih kreditom otplaćuju, kakva su njihova stambena očekivanja te, primjerice, što misle o nacionalnim stambenim projektima. Istraživanjem, na čelu kojeg stoji dr. sc. Gojko Bežovan sa Studija za socijalni rad u Zagrebu, žele se prikupiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije. Hrvatska takvu strategiju do sada nije imala, kao ni istraživanje o stanovanju koje se u razvijenim europskim zemljama provodi svake četiri godine.

 

»Je li loše ako u stanu sa zaštićenom najamninom od 2,36 kuna po četvornom metru obitava obitelj s visokim primanjima? Je li loše ako najmoprimac državnog ili gradskog stana iznajmljuje taj stan nekom drugom?«, neka su od pitanja koja ovih dana anketari postavljaju građanima u Zagrebu u sklopu terenskog istraživanja.

 

Neka od pitanja odnose se na primanja kućanstva i način kupnje stana, a među 50-ak pitanja o kvaliteti stanovanja, građane se pita imaju li u sklopu stana vrt ili zemljište, ali i ima li njihov stan, odnosno kuća, bazen, teretanu, saunu, zimski vrt, atelje, tavan ili podrum. Za objekte izgrađene prije 1990. godine, traži se odgovor na pitanje kad su zadnji put u njihovu obnovu uložena znatnija sredstva. Građani se mogu »požaliti« i ako im se na zidovima pokazuju znakovi vlage ili im stan, odnosno kuća, prokišnjavaju. Dio pitanja odnosi se i na ulogu države u politici stanovanje, primjerice bi li trebala ograničavati cijene građevinskog materijala, zemljišta, stanova. Od ispitanika se, među ostalim, traži i da izraze svoju suglasnost ili nesuglasnost s prodajom društvenih stanova nositeljima stanarskog prava po cijenama nižim od tržišnih ili, pak, da se izjasne oko toga treba li država pomagati programe gradnje socijalnih stanova.

 

Prema riječima dr. sc. Bežovana, za dovršetak ankete treba ispitati još 120 građana koji, kako kaže, vrlo nevoljko pristaju na sudjelovanje u anketiranju, budući da ono traje 50-tak minuta po osobi. No upravo zato što je riječ o zahtjevnoj anketi, napominje Bežovan, ona će dati i pouzdane smjernice za izradu nacionalne stambene strategije.

 

Prema ranijim istraživanjima stručnjaka s Ekonomskog instituta, hrvatski su građani pri dnu ljestvice Europljana koji si mogu priuštiti stan, odnosno plaćati ga i uz to pristojno živjeti. Od 2000. do 2008. godine cijene nekretnina kod nas su porasle za čak 58 posto, pa bez obzira što su u 2008. prosječne cijene nekretnina u Beču i Dublinu bile veće za 59 i 139 posto u odnosu na Zagreb, stanovanje u Zagrebu je znatno manje priuštivo. Osim u Londonu i Barceloni, stanovanje je u Hrvatskoj najnepristupačnije u odnosu na dohodak stanovništva, premda zapadnoeuropske zemlje imaju višu prosječnu cijenu nekretnina.

 

Još uvijek prenapuhane cijene nekretnina trebale bi se, smatraju stručnjaci, korigirati naniže ulaskom Hrvatske u EU, no dotad bi, po uzoru na neke druge države, Hrvatska trebala osnovati jamstvenu agenciju za stambene kredite koja bi u slučaju nemogućnosti otplate od građana preuzela dužništvo prema bankama, što bi u konačnici, zbog smanjenja rizika banaka, smanjilo i njihove kamate. Nadalje, treba nam Nacionalna stambena strategija napravljena u skladu s populacijskom strategijom, Zakon o socijalnom stanovanju te povratak subvencioniranja kamata na stambene kredite. Lokalne zajednice trebale bi pak donijeti vlastite stambene strategije, smatraju stručnjaci, osigurati zemljište za izgradnju socijalnih stanova i stanova za najam, a ulagačima olakšati administrativnu proceduru.

 

Izvor: SEEbiz.eu

 

Hrvatima su stanovi skupi kao Britancima i Španjolcima

Do kraja ove godine Hrvatska bi trebala dobiti svoje prvo istraživanje o stambenim prilikama građana i njihovim stambenim potrebama, na temelju kojeg će biti izrađena Nacionalna stambena strategija. Centar za razvoj neprofitnih organizacija u suradnji s nekoliko ministarstava, naime, kraju privodi detaljnu anketu na uzorku od dvije tisuće građana cijele Hrvatske, koja bi trebala pokazati u kakvim stanovima i kućama građani uistinu žive, koliko su ih platili ili ih kreditom otplaćuju…

Istraživanjem koje vodi dr.sc. Gojko Bežovan sa Studija za socijalni rad u Zagrebu, žele se prikupiti nove spoznaje o kvaliteti stanovanja u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja temelja za izradu nacionalne stambene strategije. Hrvatska takvu strategiju do sada nije imala, kao ni istraživanje o stanovanju, koje se u razvijenim europskim zemljama provodi svake četiri godine. Je li loše ako u stanu sa zaštićenom najamninom od 2,36 kuna po četvornom metru obitava kućanstvo s visokim primanjima? Je li loše ako najmoprimac državnog ili gradskog stana iznajmljuje taj stan nekom drugome?

Neka su od pitanja koja ovih dana anketari postavljaju građanima u sklopu terenskog istraživanja. Da ni ne spominjemo kako Grad već petu godinu ne može napraviti 500 metara Branimirove ulice, kao ni dugo očekivanu Šarengradsku. Ne uspijeva ni dovesti vodu u sva kućanstva, spriječiti da mu 42 posto vode iscuri iz starih cijevi, a ni plin ni kanalizaciju još nisu sprovedeni svim stanovnicima metropoli. Ali, bez obzira na to, ambiciozne vizije i studije bile su glavno obilježje velikog optimizma od 2005. do 2008. godine, a onda ih se, od dolaska ekonomske i političke krize u Zagrebu, prestalo i spominjati.

Od svih vizija tih je godina zaduženjem Zagrebačkog holdinga napravljeno naselje u Sopnici s 2700 stanova koji se jedva prodaju, 15 škola i vrtića, nova zgrada Hitne pomoći te je obnovljen vozni park s novima autobusima i tramvajima. Predizborna kreativnost. No, u međuvremenu, čak i u tim dobrim godinama, Zagreb nije napravio gotovo ništa na konkretnoj pripremi projekata koji su, kao i Fabijanićev Integrirani grad, predstavljani kao strateški, razvojni i neophodni.

Dan-danas nisu istaknuti oni prioritetni, zemljišta nisu otkupljena, nisu provedene javne rasprave, a nije se ni apliciralo za sredstva iz pretpristupnih fondova EU ili započelo ozbiljnije pregovore s privatnim partnerima. No, kako se približava predizbomo razdoblje, uvijek se od nekud iskopaju stotine tisuće kuna za produciranje novih vizija. Upravo zato podsjećamo na ovih 15 nerealiziranih. Najnoviji vizionarski projekt u Zagrebu djelo je arhitekta Nenada Fabijanića, a predviđa uređenje Trga Franje Tuđmana i dvorane Doma sportova.

Izvor/autor: Glas Slavonije/PressCut

 

Periferija:cijene stanova i dalje padaju

Podaci portala CentarNekretnina.net ukazuju da su tražene cijene (one javno objavljene) na najznačajnijem tržištu u Zagrebu posljednjih godinu dana pale za više od šest posto. One su u kolovozu pale za 1,6 posto u odnosu na mjesec ranije. Treba imati na umu da kupac i dalje u četiri oka može dogovoriti još nižu cijenu, pogotovo ako nekretninu plaća gotovinom.

Voditelj CentarNekretnina.net Domenico Devescovi kaže da su nekretnine u pojedinim zagrebačkim naseljima niže za 20 do 30 posto u odnosu na one iz 2008. Tako su se te godine kvadrati na Laništu, u Španskom, Dubravi, Sesvetama i dijelovima Trešnjevke prodavali po cijeni između 1600 i 2000 eura po četvornome metru, a danas im je cijena pala na razinu između 1200 i 1600 eura. Cijene bliže gradskom središtu pale su za samo 5 do 15 posto. U tim se kvartovima i više trguje stanovima i lakše ih je prodati.

Devescovi zaključuje da je logično da su cijene stanova pale na mjestima gdje ih je više sagrađeno, kao što je to slučaj sa Sesvetama, Klarom i Dubravom, kao i tamo gdje su naselja gusto sagrađena, primjerice na Laništu, Španskom i nekim dijelovima podsljemenske zone. Pad cijena tih stanova bitno utječe na prosječne cijene u Zagrebu, no njihovo pojeftinjenje za sobom nije povuklo pad cijena nekretnina na dobrim lokacijama. Smatra da takvim nekretnine cijene više neće padati.

Prema podacima portala, prosječna tražena cijena za stan u Zagrebu u rujnu bila je 1818 eura po četvornome metru. Najskuplji stanovi su na Medveščaku, gdje je prosječna cijena kvadrata oko 2542 eura, što je čak 40 posto više od prosjeka u gradu. Skuplji su stanovi u centru (2371 euro po kvadratu) te na području Maksimira, podsljemenskoj zoni, u Trnju, Crnomercu i Trešnjevci. Najjeftiniji su stanovi u Sesvetama gdje se prosječan stan prodaje za 1306 eura po kvadratu.

Kvadrati kuća osjetno su jeftiniji od kvadrata stanova, i to za 36 posto. U rujnu je prosječan kvadrat koštao 1157 eura, što je također za 3,1 posto jeftinije od prethodnog mjeseca, dok su na godišnjoj razini kvadrati kuća pojeftinili za više od 11 posto. I na Jadranu cijene padaju, pa su one niže za 4,1 posto u odnosu na 2009.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut