Bruto inozemni dug 45,9 mlrd eura na kraju srpnja

Posljednji podaci HNB-a o bruto inozemnom dugu predstavljaju revidiranu seriju podataka s izmijenjenom sektorskom klasifikacijom institucionalnih jedinica koja je usklađena s novim metodološkim standardima ESA2010. Učinak navedenih izmjena na povećanje ukupne razine bruto inozemnog duga odnosi se isključivo na uključivanje alokacije posebnih prava vučenja u dužničke instrumente te nema drugih učinaka na razinu ukupnog vanjskog duga (zbog sektorske reklasifikacije došlo je do promjena stanja duga unutar pojedinih sektora odnosno njihovih dužničkih instrumenata).
Ukupan bruto inozemni dug krajem srpnja iznosio je 45,9 mlrd eura ili 107% procijenjenog BDP-a za 2014. Uz mjesečni pad od 0,9% na godišnjoj razini je zabilježio blagi rast od 0,1% dok je u odnosu na kraj prošle godine ukupni vanjski dug zabilježio blagi pad od 0,1%. U strukturi bruto inozemnog duga najveći udio pripada ostalim domaćim sektorima odnosno trgovačkim društvima čiji je bruto inozemni dug s 18,4 mlrd eura činio 40,1% ukupnog duga, što je njihov najveći relativni udio od listopada prošle godine. Slijedi sektor opće države čiji je udio u ukupnom dugu od 27,9% dosegnuo najvišu razinu od veljače 2005. Druge monetarne financijske institucije smanjile su svoj udio na 18,2% spustivši se na najnižu razinu od svibnja 2001. godine.
Krajem promatranog mjeseca ukupni vanjski dug državnog sektora iznosio je 12,8 mlrd eura što je 1,1% više u usporedbi s prethodnim mjesecom dok je na godišnjoj razini zabilježio značajan porast od 1,3 mlrd eura (10,9%). Također, i u odnosu na kraj prošle godine, državni inozemni dug krajem srpnja bio je veći za 108 mil eura ili 0,8%. Prema novoj metodologiji ESA2010 dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz segmenta ostalih domaćih sektora u sektor države stoga je statistički značajno povećan iskaz o inozemnom dugu državnog sektora nauštrb smanjenja za isti iznos u podsektoru trgovačkih društava (ostali domaći sektori). U konačnici, porast državnog inozemnog zaduženja odražava visoke potrebe države za financiranje tekućeg deficita uz otplate dospjelih obveza što se u uvjetima iznimno visoke međunarodne likvidnosti zasada ostvaruje uz relativno povoljne uvjete (bez obzira na podinvesticijski rejting državnih vrijednosnica) Posljednji podaci HNB-a o bruto inozemnom dugu predstavljaju revidiranu seriju podataka s izmijenjenom sektorskom klasifikacijom institucionalnih jedinica koja je usklađena s novim metodološkim standardima ESA2010. Učinak navedenih izmjena na povećanje ukupne razine bruto inozemnog duga odnosi se isključivo na uključivanje alokacije posebnih prava vučenja u dužničke instrumente te nema drugih učinaka na razinu ukupnog vanjskog duga (zbog sektorske reklasifikacije došlo je do promjena stanja duga unutar pojedinih sektora odnosno njihovih dužničkih instrumenata).
Ukupan bruto inozemni dug krajem srpnja iznosio je 45,9 mlrd eura ili 107% procijenjenog BDP-a za 2014. Uz mjesečni pad od 0,9% na godišnjoj razini je zabilježio blagi rast od 0,1% dok je u odnosu na kraj prošle godine ukupni vanjski dug zabilježio blagi pad od 0,1%. U strukturi bruto inozemnog duga najveći udio pripada ostalim domaćim sektorima odnosno trgovačkim društvima čiji je bruto inozemni dug s 18,4 mlrd eura činio 40,1% ukupnog duga, što je njihov najveći relativni udio od listopada prošle godine. Slijedi sektor opće države čiji je udio u ukupnom dugu od 27,9% dosegnuo najvišu razinu od veljače 2005. Druge monetarne financijske institucije smanjile su svoj udio na 18,2% spustivši se na najnižu razinu od svibnja 2001. godine.
Krajem promatranog mjeseca ukupni vanjski dug državnog sektora iznosio je 12,8 mlrd eura što je 1,1% više u usporedbi s prethodnim mjesecom dok je na godišnjoj razini zabilježio značajan porast od 1,3 mlrd eura (10,9%). Također, i u odnosu na kraj prošle godine, državni inozemni dug krajem srpnja bio je veći za 108 mil eura ili 0,8%. Prema novoj metodologiji ESA2010 dug HAC-a i ARZ-a je reklasificiran iz segmenta ostalih domaćih sektora u sektor države stoga je statistički značajno povećan iskaz o inozemnom dugu državnog sektora nauštrb smanjenja za isti iznos u podsektoru trgovačkih društava (ostali domaći sektori). U konačnici, porast državnog inozemnog zaduženja odražava visoke potrebe države za financiranje tekućeg deficita uz otplate dospjelih obveza što se u uvjetima iznimno visoke međunarodne likvidnosti zasada ostvaruje uz relativno povoljne uvjete (bez obzira na podinvesticijski rejting državnih vrijednosnica) stanovi prodaja Sućidar

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: